Što je robotski potpomognuta vertikalizacija i trening hoda
Nakon teže operacije ili ozljede, dugotrajnog ležanja ili neurološke bolesti tijelo se mora ponovno naviknuti na uspravan položaj i na hod. Robotski potpomognuta vertikalizacija i trening hoda pomažu u tome uz pomoć uređaja koji preuzima dio tjelesne težine i vodi pokrete nogu.
Terapija ima dva povezana dijela: - Vertikalizacija: postupno podizanje iz ležećeg u uspravan položaj, uz kontrolu krvnog tlaka i pulsa. Kod nekih uređaja noge se pritom pokreću, što pomaže cirkulaciji i podnošenju uspravnog položaja. - Trening hoda: uređaj podupire tijelo i vodi noge kroz ritmičan obrazac koraka. Tako je moguće ponoviti mnogo više koraka nego uz ručnu pomoć terapeuta, uz veću sigurnost.
Smisao nije da robot hoda umjesto Vas. Ponavljanje pravilnog obrasca pokreta potiče živčani sustav na ponovno učenje (neuroplastičnost), a mišići, zglobovi i krvožilni sustav postupno se vraćaju opterećenju.
Kako izgleda postupak
Prije prvog treninga fizioterapeut procjenjuje Vašu snagu, opseg pokreta, ravnotežu i podnošenje uspravnog položaja. Liječnik provjerava postoje li razlozi zbog kojih terapiju treba odgoditi.
Tijekom terapije: 1. Postavlja se sigurnosni prsluk ili pojas, a oslonci uređaja prilagođavaju se Vašoj visini i duljini nogu. 2. Fizioterapeut određuje koliko će tjelesne težine uređaj preuzeti, kojom brzinom i koliko će voditi pokret. 3. Tijekom vježbe prati Vaše disanje, puls, krvni tlak i umor te Vas potiče da aktivno sudjelujete u pokretu. 4. Kako napredujete, potpora uređaja se smanjuje, a Vaš udio u pokretu raste.
Trajanje treninga prilagođava se podnošljivosti: na početku je kraće, a produljuje se kako se tijelo navikava. Većina pacijenata osjeća umor sličan onom nakon šetnje. Pri prvim uspravljanjima moguća je blaga vrtoglavica, zbog čega se položaj mijenja postupno i uz stalan nadzor.
Kome robotski trening hoda pomaže
Terapija se najčešće razmatra kod: - stanja nakon moždanog udara, osobito kada pacijent još ne hoda samostalno; - nepotpunih ozljeda kralježnične moždine; - drugih neuroloških stanja koja otežavaju hod, poput multiple skleroze ili stanja nakon ozljede mozga; - izražene slabosti nakon dugotrajne nepokretnosti, primjerice nakon liječenja u jedinici intenzivnog liječenja; - nekih ortopedskih i traumatoloških stanja kada je hod otežan, a opterećenje treba pažljivo dozirati.
Najviše je istraživanja provedeno nakon moždanog udara. Pregled istraživanja (Cochrane) pokazuje da trening hoda uz pomoć uređaja, kada se kombinira s fizioterapijom, vjerojatno povećava izglede za samostalan hod, dok britanske smjernice NICE taj oblik treninga nakon moždanog udara zasad preporučuju samo u sklopu istraživanja. Kod ortopedskih i traumatoloških stanja dokaza je manje. Zato robotski trening nije zamjena za rad s fizioterapeutom, a ishod ovisi o vrsti i opsegu oštećenja, općem zdravstvenom stanju i mnogim drugim čimbenicima.
Kada se robotski trening hoda ne primjenjuje
Terapija nije prikladna za svakoga u svakom trenutku. Odgađa se ili zamjenjuje drugim oblicima vježbanja, primjerice kod: - nestabilnog srčano-žilnog stanja ili izraženog pada krvnog tlaka pri uspravljanju; - nezacijeljenih prijeloma ili teške osteoporoze nogu i kralježnice; - ukočenosti zglobova (kontraktura) koja onemogućuje pravilno postavljanje u uređaj; - otvorenih rana ili oštećenja kože na mjestima gdje uređaj dodiruje tijelo; - tjelesne visine ili težine izvan granica koje uređaj dopušta; - jake, nekontrolirane spastičnosti ili nemogućnosti suradnje.
O tome je li terapija za Vas sigurna i korisna odlučuje liječnik, nakon pregleda i u dogovoru s fizioterapeutom.
Uređaj za trening hoda: THERA-Trainer lyra
Za robotski potpomognut trening hoda u Zelenduru koristimo uređaj THERA-Trainer lyra njemačkog proizvođača. Stojite na dvjema pločama za stopala koje motor vodi po putanji koraka, a sustav za rasterećenje preuzima dio tjelesne težine. Fizioterapeut namješta duljinu koraka, rukohvate i stupanj rasterećenja, a ulaz bez stube olakšava prelazak s invalidskih kolica. Prema proizvođaču, uređaj je namijenjen osobama tjelesne mase do 150 kg i visine od 100 do 195 cm.
Kako se robotski trening hoda uklapa u plan u Zelenduru
Pri prijemu u Zelendur prolazite liječnički pregled, sestrinsku i fizioterapijsku procjenu, a svaka traje oko 45 minuta. Na temelju toga nastaje individualni plan koji se prilagođava svaki dan, a raspored za sutra (kad, gdje i s kim) dobivate dan ranije.
Robotski potpomognut trening hoda u tom planu nije samostalna terapija. Kombinira se s individualnom kineziterapijom, vježbama ravnoteže, a kada stanje dopušta i s vježbama u terapijskom bazenu. Sljedeći korak je hod bez uređaja: najprije u dvorani, a zatim na terapijskom terenu na otvorenom s uzbrdicama, nizbrdicama i neravninama, koji Vas priprema za kretanje izvan bolnice. Bolnica ima i prostore namijenjene rehabilitaciji nakon ozljeda kralježnice.
Terapije se provode od ponedjeljka do petka od 8 do 19 sati i subotom od 8 do 15 sati, a medicinske sestre i tehničari uz Vas su 0 do 24. O tome je li robotski trening hoda prikladan za Vaše stanje, liječnik odlučuje nakon pregleda dokumentacije i prijema. Više o oporavku pročitajte u vodiču Oporavak nakon operacije i u tekstu prijelom kuka: vodič za obitelj. Pregled svih postupaka nalazi se na stranici Terapije.
Ako niste sigurni što je najbolje za Vas, javite nam se: besplatno ćemo pregledati Vašu dokumentaciju i predložiti sljedeći korak.
Česta pitanja
Što je robotski trening hoda?
To je terapija u kojoj uređaj podupire dio tjelesne težine i vodi noge kroz obrazac hoda. Fizioterapeut određuje potporu i brzinu te prati Vaše stanje. Cilj je velik broj ponavljanja pravilnog pokreta, što pomaže ponovnom učenju hoda.
Boli li robotski trening hoda?
Terapija u pravilu ne boli. Većina pacijenata osjeća umor sličan onom nakon šetnje, a pri prvom uspravljanju moguća je blaga vrtoglavica, zato se položaj mijenja postupno. Ako osjetite bol ili nelagodu, fizioterapeut odmah prilagođava postavke.
Može li robotski trening hoda pomoći nakon moždanog udara?
Pregled istraživanja pokazuje da trening hoda uz pomoć uređaja, zajedno s fizioterapijom, vjerojatno povećava izglede za samostalan hod nakon moždanog udara. Britanske smjernice NICE taj oblik treninga nakon moždanog udara zasad preporučuju samo u sklopu istraživanja. Ishod je individualan, a je li terapija za Vas prikladna, procjenjuje liječnik nakon pregleda dokumentacije.
Što je vertikalizacija pacijenta?
Vertikalizacija je postupno podizanje iz ležećeg u uspravan položaj, uz kontrolu krvnog tlaka i pulsa. Pomaže krvožilnom sustavu, kostima i mišićima da se nakon dugog ležanja ponovno naviknu na uspravan položaj. Često je prvi korak prema treningu hoda.
Zamjenjuje li robot fizioterapeuta?
Ne. Uređaj omogućuje više sigurnih ponavljanja, ali fizioterapeut određuje postavke, prati Vas i potiče Vaše aktivno sudjelovanje. Robotski trening uvijek je dio šireg plana s individualnim vježbama.

Vodi tim fizioterapeuta u Zelenduru i fizioterapijsku procjenu pri prijemu, na temelju koje se izrađuje individualni plan vježbi i terapija. Dugogodišnje iskustvo stekla je u radu s neurološkim pacijentima, a posebno se bavi neurorehabilitacijom i robotskim rehabilitacijskim uređajima, za nekoliko kojih je i instruktorica. U radu naglasak stavlja na individualni pristup i odnos s pacijentom temeljen na povjerenju, s ciljem što veće samostalnosti i kvalitete života.
Biografija i tekstovi →Sljedeća provjera sadržaja: 18. 5. 2027.. Tekst je informativan i ne zamjenjuje pregled liječnika.
Izvori
- Electromechanical-assisted training for walking after stroke (Cochrane, 2025): doi.org/10.1002/14651858.CD006185.pub6
- Stroke rehabilitation in adults, smjernica NG236 (NICE, 2023): nice.org.uk/guidance/ng236
- Rehabilitation, fact sheet (Svjetska zdravstvena organizacija, 2024): who.int/news-room/fact-sheets/detail/rehabilitation
- lyra, specifikacija proizvoda (THERA-Trainer, proizvođač): thera-trainer.com/en/products/lyra
